ŽMAN – Arheolozi Zadarskog sveučilišta koje predvodi prof. dr. Zdenko Brusić završili su jednu od faza istraživanja u pećini Vlakno na Dugom Otoku koja se pokazala kao jedno izrazito bogato nalazište iz vremena srednjeg i starijeg kamenog doba. Trenutačna starost sloja do kojeg se došlo u ovoj fazi istraživanja je dvadeset tisuća godina.

Mnogima nijep oznato da je u to doba razina Jadranskoga mora bila puno niža, tako da su Dugi otok, Iž, Rava, Ugljan, Pašman, Kornati i drugi otoci Zadarskoga arhipelaga bili zapravo vrhovi planina. Tamo gdje su danas morski kanali prostirale su se plodne ravnice u kojima su pasla nebrojena stada golemih goveda koja su bila glavna hrana za tadašnje ljude. U pećini su otkriveni i tragovi spiljskoga medvjeda koji je tada također obitavao na ovim prostorima i težio i do 500 kg.

-Prema ostatcima u spilji možemo pratiti i ishranu stanovnika, u mlađim razdobljima su se najviše jele školjke jer je more ilo blizu. Kako idemo u dublje, starije slojeve, školjke nestaju a ima još tragova ribe, jer se more sigurno nije povuklo odjednom nego su ostajala manja jezera iz kojih su se ljudi opskrbljivali ribom, u još dubljim slojevima do kojih smo sada došli, prevladavaju ostaci životinjskih kostiju, more je bilo daleko i ljudi su se hranili mesom, kazao nam je voditelj ovog projekta prof. dr. Zdenko Brusić u «glavnom stožeru» ovoga projekta smještenom u Žmanu.

Sama pećina Vlakno nalazi se na najužem, nenaseljenom djelu Dugog otoka, preko puta Rave. Nalazi koji su dosad izvađeni iz sonde dubine preko 2 metra poslati će se na laboratorijska ispitivanja. ;eđu nalazima ima i nakita od školjaka, zubi goveda i spiljskog medvjeda ali i jedan čovječji te preko sedam kilograma raznih kamenih alata kojima su se služili tadašnji ljudi. Nađeni su i ostatci pasa, stari devet tisuća godina pa je to najstariji nalaz pripitomljenog pasa u ovom dijelu Europe. Arheolozi vjeruju da u većim dubinama pećina Vlakno krije još mnoge tajne. Niej isključeno, kažu, da se ovdje možda pronađe i čitav kostur nekog stanovniak spilje što bi bilo izuzetno zanimljivo buduži da se na takve ostatke dosad naišlo samo u Istri i Hrvatskom Zagorju. Tako bi nalazi s Dugog Otoka mogli značajno pridonijeti razrješenju otovrenoga pitanja o susretu Neandertalaca i današnjeg Homo Sapiensa, zvanog i Kromanjonac.